Hej, imamo novu web stranicu na novoj adresi

Pogon.hr

Ova web stranica će ostati aktivna u svrhu arhive, ali više neće biti ažurirana.

Zatvori



Site menu:

pogon_newsletter

Search

Medijski prati: Kulturpunkt

Galerija 90-60-90: Ova žena se zove Jasna 03

Nicole Hewitt, u suradnji s Jasminom Ravnjak i Vidom Guzmić

Skica za epizodalni povijesni roman u filmskom obliku u deset nastavaka / work in progress

Pogon JEDINSTVO | velika dvorana | 19.06.2014. | 20:00h + druženje: DJ Dr Hewitt | 0kn | Organizator: Galerija 90-60-90

svjedok.2.najava03U trećoj epizodi Jasna otkriva nepostojanost memorije i razmišlja o estetici ruševina i maketa.

1991. Jasna je imala 23 godine. Studirala je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilista u Zagrebu. 2013. Jasna ima 45 godina radi na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu.

Kao mutaciju filmskog projekta s kojim se bavi već dvije godine, Nicole Hewitt predstavlja skicu za povijesni roman u filmskom obliku, a epizodalnom performativnom izdanju, koji kao polazište uzima međuprostor osobne i službene povijesti, proces postojanja i nepostojanja u medijima, u arhivu i u društvu, prevođenje i prenošenje društvenih percepcija, upisivanje i neupisivanje u kolektivnu memoriju sadržaja i poruka slika, filmova i teorija.

Uzimajući kao gradbene elemente materijale iz sjećanja ekspertnog svjedoka, vlastita sjećanja, Jasnina sjećanja, diskurse koji su je oblikovali kao autoricu, teorije koje su je oblikovale kao subjekt, prikaze koji su ju petrificirali kao objekt, ratne migracije koje su nas obilježile kao izmještene i nikad u skladu s vlastitom prošlošću, forma povijesnog romana u filmskom obliku dozvoljava pristup koji kreće iz dokumentarnog, ali implicira narativni postupak i fikcionalizaciju prekinutih povijesti kroz različite formate – film, tekst, slide projekcija, performance/recitacija.

Nicole Hewitt bavi se filmom i videom. U novijim radovima istražuje mogućnosti dokumentarnog jezika unutar fiktivne strukture, propitujući specifićnosti filmskog iskaza i odnos između “prikaza” i “retorike”, te filmskog i “stvarnog” vremena. Noviji radovi sve više se koncentriraju na izvedbu jezika recitacijom, pjevanjem i testimonijalom. Uz filmsku praksu, bavi se istraživanjem teorije i prakse suvremene umjetnosti. Filmovi su joj prikazivani i višestruko nagrađivani na brojnim svjetskim festivalima. Organizira, kurira i kokurira mnoge radionice, izložbe i seminare. Predaje na Odsjeku za animirani film i nove medije Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Živi i radi u Zagrebu.

Izložbeni program Galerije 90-60-90 u 2014. godini propituje temu kulta heroja i njegove društvene funkcije danas.
Kustosica: Marijana Stanić

Demokratska društva današnjice težimo zasnovati na racionalnoj osnovi: zajednički interesi, prvenstveno ekonomski, vladavina pravnog poretka, minimalni socijalni uvjeti nužni za reprodukciju rada, zajamčena univerzalna ljudska prava, visok prag tolerancije za kulturnu različitost, itd. U takvom društvu pristajemo živjeti na temelju racionalne odluke o vlastitoj koristi, kakva god političkog i kulturnog opredjeljenja, socijalnog podrijetla ili rodnog identiteta bili.
Ima li u takvom društvu mjesta za heroje u rasponu od „ratnih heroja“ do malih pacijenata, od internacionalno gonjenih „zviždača“ do humanitarnih aktivistica? Je li posrijedi doista civilizacijski atavizam, ili kult heroja još uvijek ima bitnu društvenu, pa i političku funkciju? Jesu li nam heroji još uvijek potrebni kao čimbenici socijalne kohezije s jedne, ali i podjele, elementarne društvene diferencijacije na „mi“ i „oni“ s druge strane? Jesu li takve strastvene kolektivne identifikacije nešto što je protivno razumijevanju i funkcioniranju demokratskog društva danas?
U širokom spektru društvene svakodnevice i kulturne industrije, od dječje sobe do medija, kult heroja opstaje u svojim različitim funkcijama; bilo da inicira solidarizaciju ili potiče na pobunu, on pojedinca okreće zajednici, jača osjećaj kolektivne pripadnosti, rušeći neprikosnovenost liberalnog individualizma i racionalnog izbora.
I.Mance

sudjeluju umjetnici / Sanja Iveković , Igor Grubić, Nicol Hewitt, Jelena Jureša, Martina Mezak, Dan Oki, Pavle Pavlović, Patricia Waller

Projekt podržali: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport i Ministarstvo kulture RH

gopxxx xnxx xvideos xvideos2 pornhub bangx2